Prvi Beogradski dijalozi
Projekat Foruma Srbija Nemačka i Beogradskog fonda za političku izuzetnost (BFPE) uz podršku nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju (BMZ) i Organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ)
REFORMAMA DO PRIVREDNOG OPOROVKA I ČLANSTVA U EVROPSKOJ UNIJI
Prva konferencija Beogradskih dijaloga održana je 10. februara 2014. godine u Skupštini grada Beograda. Na tri panela političari, privrednici i eksperti iz Srbije i Nemačke su diskutovali o političkim i ekonomskim merama koje Srbija mora da sprovede na putu do članstva u Evropskoj uniji i neophodnosti reforme državne uprave. Ova inicijativa predviđa niz konferencija na kojima će istaknuti predstavnici dve zemlje razmenjivati znanja i iskustva sa ciljem da se ubrza evropska integracija Srbije
Sa održavanjem prve Međuvladine konferencije u Briselu 21. januara 2014. Srbija je zvanično započela pregovore o članstvu u Evropskoj uniji. Taj događaj tadašnji premijer Ivica Dačić označio je kao „najvažniji za Srbiju posle Drugog svetskog rata“, a prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić izrazio je uverenje da Srbija može do 2018. godine da ispuni sve svoje obaveze, a da će onda od politike i klime u EU zavisiti hoće li, ili neće, da „prihvati Srbiju kao novog člana 2020. godine“.
Sa ciljem da se ubrza evropska integracija Srbije, Forum Srbija Nemačka je u saradnji sa Beogradskim fondom za političku izuzetnost (BFPE) pokrenuo projekat Beogradski dijalozi, koji je podržalo nemačko Savezno ministrastvo za ekonomsku saradnju (BMZ) preko Organizacije za međunarodnu saradnju GIZ. Koliko je ovakav vid dijaloga između političke i poslovne elite Srbije i njenog civilnog društva sa zvaničnicima i ekspertima EU i Nemačke neophodan, pokazuje i što do prve konferencije „Beogradskih dijaloga“ održane 10. februara 2015. u zgradi Skupštine grada Beograda nije otvoreno još ni jedno poglevlje pregovaračkog procesa Srbije i EU.
Osnovna ideja „Beogradskih dijaloga“ je upravo, kako kažu organizatori, da se kroz otvoren razgovor i razmenu znanja i iskustava nađu rešenja za prevazilaženje problema na strateškom putu Srbije ka punopravnom članstvu u EU, kao što su implementacija Briselskog sporazuma i nastavak dijaloga između Beograda i Prištine, sprovođenje reformi u privredi, pravosuđu i državnoj upravi u skladu sa evropskim standardima, ili spoljnopolitičko pozicioniranje Srbije prema ukrajinskoj krizi.
Na početku prve konferencije Beogradskih dijaloga prisutnima su se između ostalih obratili predsedik Vlade Srbije Aleksandar Vučić i poslanik Bundestaga i specijalni predstavnik vlade SR Nemačke za predsedavanje OEBS-om 2016. godine Gernot Erler. Obojica su podržala početak Beogrdskih dijaloga u okviru kojih se planira održavanje niza konferencija koje će biti posvećene otklanjanju prepreka na koje će Srbija nailaziti tokom pregovaračkog procesa.
Vučić: Simbioza političkog i ekonomskog delovanja
„Očekujem otvaranje prvih poglavlja veoma brzo, ali važnije od otvaranja samih poglavlja jeste šta ćemo da uradimo sa zemljom, koliko ćemo moći sebe da promenimo“, rekao je Vučić istakavši da tu misli i na poglavlja 23 i 24 čiji je smisao da se u Srbiju u punoj meri uvede vladavina prava, da u punom kapacitetu zaživi pravna država.
Premijer je izrazio uverenje da će međunarodna zajednica prepoznati napore i težak rad Srbije na političkom planu, kao što je dijalog sa kosovskim Albancima, baš kao što je pohvalila ekonomske reforme koje sprovodi Vlada Republike Srbije. „Ako bismo sve to uspeli, onda bismo napravili simbiozu političkog i ekonomskog delovanja koje više nije zasnovano na rečima i lepim slikama, već na teškom i ozbiljnom radu i ispunjavanju svega što se obeća i dogovori“, rekao je Vučić.
On je naglasio da je Srbija stekla reputaciju pouzdanog partnera koji se pridržava postignutih sporazuma i ispunjava obećanja koje daje. Tako je srpska delegacija na Forumu Srbija Nemačka krajem juna 2014. u Berlinu obećala da će Srbija doneti nove, moderne zakone o radu, o planiranju i izgradnji, o privatizaciji i stečaju usaglašene sa Evropskom komisijom, i to obećanje je ispunila, rekao je premijer. Srbija je takođe posle bezboroj neodgovornih odluka iz prošlosti uspela da konsoliduje javne finansije i to bez pritiska sa strane. „Nemci su škrti na pohvalama, a teški na kritikama“, rekao je Vučić. Ali su „baš zato dobar partner“ za Srbiju.
Erler: Spoljna politika Srbije mora da se usaglasi sa EU
Nemački savezni poslanik Gernot Erler pohvalio je regionalnu politiku Srbije koja doprinosi političkoj relaksaciji čitave Evrope i reforme koje ona sprovodi. On je, međutim, neutralnu poziciju Srbije u konfiktu EU i Rusije oko Ukrajine, u situaciji kada je Zapad uveo sankcije Ruskoj federaciji, a Moskva uzvratila kontrasankcijama, nazvao neodrživom.
“Evropska unija uspela je da postigne konsenzus po pitanju krize u Ukrajini i usaglasila je svoju politiku sa Vašingtonom” rekao je Erler. To nije bilo jednostavno zbog različitih interesa pojedinih zemalja EU i zbog različitih bilateralnih odnosa koje pojedine zemlje imaju sa Rusijom. U jeku ukrajinske krize tri zemlje EU su pod nekom vrstom prismotre zbog svojih tradicionalnih političkih, privrednih, istorijskih, kultirnih ili verskih veza sa Rusijom – Mađarska, Bugarska i Grčka. “Nema sumnje da će tamo gde vidi šansu Moskva pokušati da zabije klin u evropsko jedinstvo”, rekao je Erler.
A to se ne odnosi samo na države članice EU, već i na važne zemlje koje su kandidati za članstvo u EU, a Srbija nema samo status kandidata, već je zvanično započela pregovore sa EU i trenutno predsedava OEBS-om.
Prema Erleru, ono što se događa u Ukrajini je suprotno Završnom aktu iz Helsinkija iz 1975. i Pariskoj čarti iz 1990. On objašnjava da je evropski mirovni poredak veoma oštećen, te da Nemačka zato smatra da nije moguće da Beograd sebe doživljava kao “neutralnog porednika između EU sa jedne i Ruske federacije sa druge strane”. Jer, “jedinstvo je najveći potencijal EU”
“Države EU s pravom očekuju da Srbija svoju spoljnu politiku postepeno prilagođava spoljnoj i bezbednosnoj politici Unije i pokaže privrženost fundamentalnim vrednostima EU, kao što su poštovanje međunarodnog prava i nepovredivost granica u Evropi”, rekao je Erler. “Tu nema mesta za neutralnu poziciju, već je neophodno jasno opredeljenje prema tim fundamentalnim vrednostima”.
Čadež i Liht: Dijalogom do demokratije
Predsednik Privredne komore Srbije i predsedavajući Upravnog odbora Foruma Nemačka Srbija Marko Čadež rekao je u uvodnoj reči da je inicijativa za pokretanje Beogradskih dijaloga započeta u junu prošle godine sa namerom da predstavnici Srbije o reformskim procesima razgovaraju sa nemačkim partnerima, donosiocima odluka i stručnjacima. Cilj Dijaloga je da kritički prati reformski proces zarad njegovog poboljšanja, da analizira šta je učinjeno i predlaže naredne korake.
Direktorka Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonja Liht rekla je da je dijalog put ka demokratiji, da se dijalogom jačaju argumenti, da se tako uči od drugih i uči o sebi, ta razliku od monološke kulture koja je u Srbiji i previše prisutna. „Dijalog je način da pomognemo našim partnerima da nas razumeju, da mi razumemo njih i da zajedno učvrstimo put ka razvijenoj evropskoj Rrbiji“, rekla je Liht.
PRVI PANEL
Pregovori o pristupanju EU: reformski kompas za Srbiju
Na prvoj panel diskusiji pod nazivom „Pregovori o pristupanju EU: Reformski kompas za Srbiju“ učestvovali su prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić, zamenik šefa Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji Oskar Benedikt, ministarka bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužena za evropske integracije Jadranka Joksimović i bivši evropski komesar za proširenje Ginter Ferhojgen. Moderator diskusije bio je Goran Svilanović, generalni sekretar Regionalnog saveta za saradnju.
Dačić: Napredak ka EU političko pitanje
Dačić je i ovom prilikom rekao da će dijalog Beograda i Prištine biti “ključan parametar” za evropske integracije Srbije. “Svi mi trebalo bi da budemo načisto sa samim sobom da je napredak u evropskim integracijama političko pitanje. Da budem iskren, da nismo potpisali Briselski sporazum mi još ne bismo otvorili pregovore”, rekao je prvi potpredsednik Vlade i dodao da će “napredak u Briselskom dijalogu i dalje biti ključan parametar” za integraciju Srbije u EU.
Dačić u dijalogu sa Prištinom očekuje poteškoće u rešavanju imovinskih pitanja i po pitanju formiranja Zajednice srpskih opština. Jer, “prištinske vlasti ne žele da Zajednica srpskih opština ima elemnte Republike Srpske, a Srbija ne želi da ta zajednica ima elemente nevladinih organizacija”.
Dačić zna da bi mnoge države članice EU volele da Srbija prizna nezavisnost Kosova, ali da Beograd sa Prištinom vodi „statusno neutralne“ pregovore i ima nameru da ih na toj osnovi privede kraju
“Naš narod nije baš zaljubljen u međunarodnu zajednicu”, rekao je Dačić i dodao: “Ali ako (Aleksandar) Vučić, koji ima politički legitimitet i kapacitet, kaže da je ovo dobro za zemlju, ako političko rukovodstvo vodi zemlju onako kako misli da je u najboljem interesu zemlje i naroda, to je drugačija priča”. Zbog toga on, kada je reč o procesu pridruživanja EU, stalno ističe pitanje političke volje i liderstva.
Dačić je takođe rekao da je Srbija spremna za otvaranje više poglavlja ove godine i da bi EU trebalo više da uzme u obzir koliko je Beograd doprineo normalizaciji odnosa sa Prištinom.
Srpska delegacija ukazala je visokoj predstavnici za spoljnu politiku i bezbednost Federiki Mogerini na značaj jasne evropske perspektive za Srbiju, podsetio je Dačić, jer “kao što se od nas očekuje napredak u Briselskom dijalogu, mi očekujemo da nam se pristupi iskreno, a to znači da nemamo pred sobom pokretne mete i ciljeve”.
Ferhojgen: Potrebni jasni signali
Sa tim se složio i bivši evropski komesar za proširenje u periodu 1999-2004. Ginter Ferhojgen koji je istakao da je za politiku proširenja EU potrebna “jasna, uverljiva politička volja” evropskih institucija i jednako jasna poruka zemljama u procesu integracije. Jer, objašnjava Ferhojgen, ako se pregovori održavaju samo na tehničkom nivou ljudi će izgubiti poverenje u proces integracija.
Ferhojgen, koji je takođe i počasni profesor Evropskog univerziteta Viadrina u Frankfurtu, kao primer je naveo Tursku čije je proces pridruživanja pored ostalog zakočen zato što toj zemlji iz EU stižu “čudni, mešoviti signali”. Upozorio je da bez jasne poruke iz EU o evropskoj prespektivi nešto slično može da se desi i u Srbiji, te da nisu dovoljne samo floskule da je Srbija dobrodošla u EU.
On smatra da perspektiva integracija olakšava sprovođenje reformi „ili bi makar trebalo da ih olakša” i kaže da je proširenje strateška prednost za samu Evropu.
Joksimović: Potrebna komunikacijska strategija
Prema ministarki Jadranki Joksimović prioritet ne treba davati emocijama, već konkretnim činjenicama, na osnovu kojih onda građani mogu da donesu racionalnu odluku da li žele ili ne žele da Srbija postane član Evropske unije.
“Mislim da je veoma važno da građani razumeju proces pridruživanja i zato je nova komunikacijska strategija veoma važna kao tehnička komponenta pregovora”, rekla je Joksimović i objasnila da su za građane zbunjući termini kao što su “skrining“ ili “poglavlja”. Tek kada građani razumeju proces i kakve koristi imaju od njega može da se uključi i “emotivni element, da mi želimo da budemo deo porodice naroda koja je nama za vreme poplava pružila ogromnu pomoć, ne samo finansijsku, već i solidarnu“.
Joksimović je objasnila da građani Srbije zapravo ne razumeju koliko je Nemačka pomogla Srbiji. Iako je Nemačka najveći bilateralni donator Srbije, i to ne samo kada je reč o bespovratnoj pomoći, „kada pitate ljude ko nam je najveći donator, oni će reći da je to jedna država koja nije članica EU. Percepcija se ne stvara preko noći, ali da bi ljudi racionalno o tome odlučivali treba da raspolažu podacima i činjenicama“, zaključila je Joksimović.
Ona je rekla da I pored svega 44 odsto građana Srbije podržava ulazak Srbije u EU, a reformski proces čak 66 odsto, što znači da građani indirektno razumeju da su reforme najbolji put kojim se stiže u Uniju, ali i da su istovremeno uslov za poboljšanje njihovog života.
Benedikt: EU će primiti ekonomski zrele države
Oskar Benedikt je čestitao Srbiji na procesu skrininga koji će u rekordnom roku biti okončan u martu i na dobrim pripremama za pregovarački process, nakon čega bi otvaranje poglavlja trebalo da ide veoma brzo.
Na pitanje Svilanovića kakve koristi građani imaju od članstva u EU, on je rekao da je u zemljama koje su pre dvadeset godina pristupile EU BDP zahvaljujući tome rastao po jedan odsto godišnje. Međutim, zbog krize koja je zahvatlia EU i evrozonu, nove članice neće više moći da računaju na to da će po pristupanju Uniji automatski da raste njihoh BDP i da se samo po sebi podrazumeva otvaranje novih radnih mesta, jer i neke sadašnje članice imaju velike ekononske probleme i visoku nezaposlenost.
Benedikt je objasnio da se zbog toga prilikom pristupnih pregovora veći akcenat nego ranije stavlja na ekonomska pitanja, na reformu državne uprave i na vladavinu prava. Nakon loših iskustava sa nekim zemljama koje su primljene u EU zavladao je određeni skepticizam prema daljnjem proširenju. Od novih članica traži se da budu i ekonomski zrele i zato je pregovarački process postao teži.
DRUGI PANEL
Reformski kapacitet Srbije: Uloga javne uprave
Na drugoj panel diskusiji pod nazivom “Reformski kapacitet Srbije: uloga javne uprave” učestvovali su Kori Udovički, potpredsednica vlade i ministarka za državnu upravu i lokalnu samoupravu, Hans Ajhel, bivši ministar finansija Nemačke i Srđan Majstorović, zamenik direktora vladine Kancelarije za evropsko pridruživanje. Bert Rirup sa Istraživažkog instituta nemačkih privrednih novina Handelsblatt nije uspeo da doleti u Beograd zbog loših vremenskih prilika u Diseldorfu. Moderator je bila Sonja Liht, predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost.
“Veoma je dobro da je ova Vlada prepoznala da bez ozbiljne reforme ne samo javne administracije, već i njenog koncepta, nije moguće ići dalje putem evropskih integracija”, rekla na početku panela Sonja Liht.
Udovički: Istorijska racionalizacija
Kori Udovički je rekla da ona državnu upravu shvata “kao operativni sistem, bez koga država ne može efikasno da funkcioniše”. Srbija je od 2000. godine krenula u reforme sa nasleđenim urušenim sistemom, objasnila je potpredsednica Vlade. Na tako raščerupan, neuređeni sistem, koji tada nismo popravili, Srbija je počela na nepromišljen način da kalemi razne agencije koje su trebale da ispunjvaju nove zadatke. Tako je došlo do toga da Srbija ima neuređeni sistem organizacionih jedinica i nadležnosti u kojem nije uvek jasno šta je čiji zadatak i šta su prioriteti. “To mora da se promeni da bi Srbija mogla efikasno da ispunjava ekonomske zadatke”, rekla je Udovički.
Ona smatra da sada imamo dva prioritetna zadatka. Prvi je da pojačamo upravljivost samog sistema i sistema nagrađivanja. Drugi zadatak je “istorijski”, a to je optimizacija organizacioniog i funkcionalnog preuređenja javne uprave koji počinje sa racionalizacijom o kojoj se toliko priča.
Udovički je rekla da će racionalizacija broja zaposlenih u javnoj upravi od pet odsto biti završena do juna, a da ona očekuje da će polovina otići prirodnim odlivom. Istakla je da će racionalizacija zaposlenih biti samo deo preuređivanja sistema javne uprave “kakav do sada nije viđen”.
Ministarka za državnu upravu i lokalnu samoupravu Srbije je rekla da će od aprila u okviru tog procesa početi preispitivanje svakog dela sistema u pogledu funkcija koje zaposleni obavljaju i preklapanja poslova i dodala da će “proces proređivanja sistema javne uprave trajati pune tri godine”.
Još jedan ključni zadatak, rekla je Udovičke, je donošenje zakona o platama, koji ima za cilj stvaranje pravednijeg sistema nagrađivanja, te da je suština svih tih mera preuređenje službeničkog sistema koji treba da bude efikasniji i da je ideja “da se po prvi put ispitaju odnosi centra i lokala” i da se preciziraju njihove nadležnosti.
Majstorović: Interes svih građana
Potom je zamenik direktorka vladine Kancelarije za evropske integracije Srđan Majstorović ocenio, da svaka zemlja koja želi da pristupi EU mora da bude sposobna da primeni pravo Unije i procedure i standarde koje u toku pregovora usvoji kao deo svog zakonodavstva, a to nije moguće bez reforme državne uprave i njenog usaglašavanja sa standardima najrazvijenih članica EU. “To je u interesu dobrobiti svih građana”, naglsio je Majstorović.
Srbija se, takođe, suočava sa problemima u oblasti obrazovanja, rekao je Majstorović, jer školuje veliki broj ljudi za zanimanja koja se ne traže na tržištu rada. Zato bi trebalo da se poboljša saradnja između srpksih univerziteta i privrede, kako bi se prevazišao problem školovanja kadrova za zanimanja za kojima ne postoji potražnja. On bi voleo da vidi da država Srbija, onako kako to rade pojedine nemačke pokrajine, “angažuje za rad najbolje studente već na završnim godinama studija”.
Ajhel: Sa dobrom državnom upravom više novca iz EU
Bivši ministar finansija Nemačke Hans Ajhel rekao je da će se svaki investitor prvo pitati da li u zemlji u koju bi želeo da investira postoji stabilan pravni okvir, da li postoji nezavisno sudstvo, u slučaju da dođe do nesuglasica sa državom. Ako takve stvari nisu raščišćene, jedva da će neko biti spreman da ulaže.
Dobra državna uprava je stoga neophodna za razvoj zemlje, objasnio je Ajhel, ali dobra državna uprava ništa ne vredi, ako ne valjaju zakoni. Zakoni bitni za poslovanje privrednika, kao što su zakoni o imovinskim pitanjima, moraju da budu posve jasni, da ne ostavljaju nikakve nedoumice. Ako to nije slučaj, ako državna uprava nema pravnu osnovu za donošenje odluka, dolazi do samovolje, objasnio je Ajhel.
On je rekao da se na primeru Evrope vidi da su u proseku zemlje sa najboljom državnom upravom istovremeno zemlje sa najvećim privrednim rastom i najboljim socijalnim sistemima, jer je to povezano jedno sa drugim.
“Ja ne držim mnogo do plaćanja po učinku u državnoj upravi”, rekao je Ajhel. Službenici treba da imaju dobre plate, dobre mogućnosti da napreduju i moraju da imaju odgovornost, dakle da ne moraju za sve da pitaju nadređene. Takva ovlašćenja su bitna za motivaciju. Ali, naravno da je neophodno nezavisno sudstvo, u slučaju da dođe do spora, i relativno kratko trajanje procesa, jer dugi procesi bez presude mogu preduzeća da dovedu do bankrota, čak i ako na kraju sudski proces.
Ajhel je naglasio da je Srbiji je na putu ka Evropskoj uniji “neophodna dobra administracija i kako bi efikasno crpela sredstva iz evropskih fondova i usmerila ih u konkretne, preko potrebne projekte”. Jer, kada jednog dana Srbija postane članica EU, ona bi kao jedna od siromašnijih zemalja mogla da dobije do četiri odsto svog BDP-a iz evropskih fondova.
On je naveo primer Grčke, koja je propustila priliku da sredstva dobijena iz fondova EU adekvatno primeni u razvoj unutrašnje infrastrukture, jer nije imala dobru administraciju, a to je dovelo do velike nezaposlenosti.
“Savetovao bih vam da ciljano izgradite administraciju koja poseduje znanje da uzme novac od EU i ume da ga pretoči u infrastrukturne projekte”, rekao je Ajhel. U Uniji mnogo novca stoji na raspolaganju, ali je neophodna dobra administracija kako povučena sredstva ne bi nestala u nekim “crnim kanalima”, već zaista otišla u projekte za koje su odobrena. On je Srbiji savetovao da u ranoj fazi u Brisel pošalje predstavnike koji će biti upućeni u fondove koji u EU stoje na raspolaganju i da sredstva koja dobije ulaže u infrastrukturu.
TREĆI PANEL
Značaj uspeha reformi za unapređenje konkurentnosti srpske privrede
U diskusiji na trećem panelu su učestvovali Željko Sertić, ministar privrede Srbije, Miodrag Kostić, predsednik kompanije MK Group i Bojan Predojević, direktor Profine grupe u Srbiji i član Upravnog odbora Foruma Srbija Nemačka. Diskusiju je moderirao Marko Čadež.
Čadež je na početku razgovora naglasio da nije moguće razdvajati ekonomske od političkih reformi, da jedno bez drugog ne ide.
Sertić: Moramo da menjamo svest o privredi
Na pitanje koliko je usko ekonomski napredak Srbije vezan za uspeh i brzinu reformi koje Vlada sada sprovodi, ministar Sertić se složio da je nemoguće odvajati jedno od drugog: „Mere Vlade koje se sprovode jesu uslov za ekonoski razvoj“.
On je rekao da mi sada po prvi put imamo ozbiljan okvir za reforme i podsetio da poslednjih 30 do 35 godina nismo imali ekonomsku politiku koja bi jasno usmerila zemlju u određenom pravcu. Srbija jeste pre dvadesetak godina definisala da hoće da se okrene tržištu i tržišnoj konkurenciji, odnosno osnovnim elemntima kapitalizma, rekao je Sertić, ali mi sve vreme živimo u nekakvom „socijalističkom realizmu, sa praksom koja dezavuiše elemente tržišne ekonomije“, i to po pitanju preduzeća u restruktuiranje, nerešenih odnosa, socijalnih pitanja ili administracije koja nije spremna za tržište.
Danas u svetu u glavnom rastu ekonomije kojima se čvrsto upravlja, rekao je ministar privrede Srbije, jer je tamo nivo promena i tranzicija skraćen na minimalan nivo. Pravo pitanje za Srbiju je kako da pronađe balans između demokratskih principa, puta ka EU i svih standarda kojih treba da se pridržavamo sa jedne, i ekonomskog razvoja sa druge strane. Ne treba zaboraviti da zemlje EU u doba svog najvećeg razvoja posle Drugog svetskog rata nisu imale ove principe o kojima mi sada pričamo, rekao je Sertić, nisu postojali konsenzusi i razna pravila sa kojima smo mi sada suočeni, dok imamo ekonomiju koja je u ozbiljnom problemu.
Ministar Sertić je podsetio da Srbija ima samo oko 1.500 preduzeća operativno sposobnih za izvoz, a da je zbog pada vrednosti rublje gotovo zaustavljen izvoz u Rusiju. On je naveo da je Srbija prošle godine izvezla poljoprivrednih proizvoda u Rusiju u vrednosti 307 miliona dolara, što je za 65 do 70 odsto više u odnosu na 2013. godinu.
Prema njegovim rečima, država mora da pomogne tih 1.500 preduzeća koja su usmerena ka izvozu kako bi mogla brzo da reaguju na geopolitička dešavanja u svetu.
Sertić je ukazao na problem, da mnogi od direktora 188 firmi koje će otići u stečaj manipulišu radnicima tako što govore da su „iznenađeni“ što su na tom spisku, a zapravo imaju desetine miliona evra dugovanja. Svaki sindikat zahteva da ga država i dalje potpomaže, kao što je do sada činila. To je svest na nivou od pre trideset godina i ona prosto mora da se menja, objasnio je Sertić, jer “država više neće finansijski podržavati preduzeća koja ne mogu da funkcionišu”. Stečaj za 188 preduzeća je, prema njegovim rečima, politička odluka zasnovana na ekonomskoj logici. On kaže da Srbija mora da razdvoji ekonomsku od socijalne politike.
Konstatujući da se u Srbiji i suviše “crno-belo” gleda na stečaj, ministar privrede je ukazao da je to nekad i prilika da zdrav deo preduzeća preživi. “Ne možete da radite na mašini staroj 50 godina, a to je naša realnost”, rekao je Sertić i dodao da Srbiji baš zbog toga trebaju nove investicije, “kako bismo imali ekonomiju koja može da finansira državu”. Jer, preduzeća treba da postoje da bi zarađivala pare i fokus mora da bude na privredi koja radi.
U tom smislu je podsetio da je država ponovo aktivirala gotovo godinu dana obustavljeni Fond za razvoj, kako bi privreda mogla da dođe do povoljnih kredita. Na samo jednoj od sednica Upravnog odbora Fonda za razvoj, kako je rekao, odobreno je 67 kredita za firme, kako dugorčnih, tako i start ap kredita i mešovitih kredita, a odobrene su i investicije. Sertić je naveo da je prošle godine po prvi put u Srbiji otvoreno više preduzeća, nego što ih je zatvoreno, i to za 9.000.
Kostić: Neiskorišćeni resursi
Miodrag Kostiće se zapitao kako u praksi mogu da se primene reforme koje sprovodi vlada, jer je sasvim jasno da država mora što pre da se oslobodi tereta javnih preduzeća i da ih preda u ruke privatnika.
On je upozorio da Srbija nema dovoljno obučenih kadrova za primenu savremenih tehnologija, kako privredi, tako i u državnoj administraciji i lokalnoj samoupravi. Kostić je konstatovao da se Srbija nalazi u nezavidnom ekonomskom položaju i da je neophodno da nastavi sa reformama i rešavanjem aktuelnih problema. Kao jedan od problema naveo je da konkurentnosti u Srbiji praktično nema i naglasio potrebu većeg ulaganja u poljoprivredu.
MK Grupa je u poslednjih deset godina privatizovala 14 preduzeća od kojih nijedno nije bilo “zlatno”, rekao je Kostić. Tada privredni ambijent nije bio dobar, pa je menadžmentu govorio da polako i pažljivo pregovara sa sindikatima. U petoj godini je, međutim, uvideo da nije dobro kada se krene tim putem. Po njemu treba odmah krenuti oštro i objasniti sindikatima šta ih čeka i kakva je situacija. Upravo to radi ova Vlada Srbije, jer je to jedini mogući način.
Srbija, rekao je Kostić, raspolaže sa ogromnim resursima koje ne koristi, kao što je 470.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koja ubiraju prihod od samo 50 miliona evra godišnje. Kada bi se to zemljište prodalo i naplatio minimalan prez na imovinu od 0,2 odsto, taj prihod prihod od poreza bio bi veći nego što je sada prihod od zakupa.
Predojević: Država treba da bude servis privredi
Bojan Predojević je rekao da svaka firma postoji zbog profita, zato država mora da obezbedi dobre uslove ako hoće da privuče investitore, da pored ostalog bude i njihov servis, pri čemu je veoma bitna predvidivost državne uprave.
Srbiji nedostaje inicijativa, rekao je Predojević. Ona, doduše, ne može da se poredi sa velikim tržištima kakvo je kinesko ili indijsko, gde moćna Nemačka privreda, koja ima godišnji rast u visini jednog celog srpskog BDP-a, prevashodno pronalazi svoj interes. Ali Srbija može da učini mnogo više na poboljšanju poslovnog ambijenta.
Trenutno oko 360 nemačkih firmi radi u Srbiji i zapošljava oko 25.000 radnika, znači da postoji interesovanje za naše tržište, rekao je Predojević. Potrebno je da shvatimo da mi ne činimo uslugu nekome ko je došao da investira u Srbiju, već naprotiv, da treba da mu omugućimo potreban servis za uspešno poslovanje, sve do onog poslednjeg činovnika koji treba da udari pečat na neki dokument.
Predojević je naveo primer Mađarske u kojoj živi deset miliona ljudi, a koja ima privrednu razmenu sa Nemačkom u visini od oko 34 milijarde evra. A sve države proizašle iz Jugoslavije imaju sa Nemačkom privrednu razmenu u visini od oko 18 milijardi evra, od čega gotovo polovina otpada na Sloveniju.
Kapitala za investicije u principu ima, podseća Predojević, ali, kako kaže jedan nemački privrednik, Srbija jeste dobra, samo što to malo ko izvan Srbije zna. Na tome treba da se proaktivno radi i preko diplomatskih predstavništava i preko Privredne komore Srbije. Srbija bi trebalo da pronađe način da odgovori na potrebe malih i srednjih inostranih preduzeća koje hoće da investiraju u Srbiji.
Forum Srbija Nemačka između ostalog i jeste osnovan da bi se menjala percepcija o Srbiji sa nekim novim, pozitivnim slikama, nadovezao sa na to Marko Čadež pri kraju trećeg panela prve konferencije Beogradskih dijaloga.