Partnerska uloga Nemačke u procesu pregovora Srbije sa EU

Tanja Miščević, šef Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije Evropskoj uniji

Pregovori o pristupanju Srbije Evropskoj uniji su složen posao na više nivoa – oni se odvijaju u Briselu, u formi skriniga, kod kuće kroz reformski proces, ali i kroz dijalog sa državama članicama. Suštinski, pregovori se zapravo i vode sa državama članicama, te je važno da one razumeju ono što radimo, kakve planove imamo i posebno da zauzmu ulogu naših partnera u procesu reformi društva i države. I to važi za svaku od članica EU, ali posebno za Nemačku. 

Tako je poseta Berlinu, početkom maja, bila odlična prilika da se razgovara o planovima nove Vlade Srbije u narednom periodu, ali i da novu nemačku Vladu i novi saziv Bundestaga prvi put upoznamo sa našim rezultatima i namerama kada je reč o procesu pristupanja Srbije Uniji.  Odlična atmosfera, veoma konstruktvne razmene mišljenja i jedna dugo željena reč – poverenje – obeležili su ovu posetu. Upravo ta reč jeste preduslov za dalju saradnju dve zemlje tokom čitavog toka pristupnih pregovora, što će imati za rezultat partnerstvo u okviru punopravnog članstva Srbije u EU.

Naši planovi za otvaranje pregovaračkih poglavlja, ali i potrebna tehnička pomoć i prenos znanja i iskustava su bili glavna tema u razgovorima sa Nikolasom Mejerom Landrutom, načelnikom odeljenja za evropsku politiku u Uredu kancelarke, Mihaelom Rotom, državnim ministrom u Ministarstvu inostranih poslova, Kristofom Reclafom, direktorom odseka za proširenje EU u Ministarstvu inostranih poslova i Jergom Bentmanom, šefom odeljenja za EU u Ministarstvu unutrašnjih poslova.  Razumevanje naših ideja i planova, problema i izazova sa kojima se suočavamo ne samo tokom pregovora, već naročito u reformskom procesu, ključna su obeležja ovih razgovora. Moramo posebno naglasiti da su svi sagovornici naročito istakli podršku Nemačke našem članstvu u EU, i spremnost da nam u svim tim izazovima i tehnički, i stručno, i finansijski, ali i politički pomognu i pruže jasnu podršku.

Pravi izazov, ali i zadovoljstvo bili su i razgovori u Bundestagu. Poslanici, a neki od njih se već godinama bave Srbijom, pokazali su interesovanje i znanje o onome što je na političkoj, ekonomskoj i reformskoj agendi Srbije, ali i regiona. Program nove Vlade Srbije, ekonomske reforme, mere štednje, konsolidacija budžeta, zakonodavna aktivnost i pripreme za otvaranje pregovaračkih poglavlja, uspostavljanje vladavine prava bile su teme koje su posebno interesovale naše sagovornike. Poslanici Bundestaga su naročito naglasili značaj nekih od oblasti u toku pregovora, a mi smo im predstavili planove i finasijske aspekte za uvođenje standarda u oblasti zaštite životne sredine, pojačavanje načina komunikacije i upoznavanja građana o procesu pristupanja EU, i naročito, unapređenja regionalne saradnje. Sagovornici su izrazili spremnost da nam pomognu u dostizanju standarda u ovim oblastima. Ipak, kao posebno važno za obnovu poverenja u Srbiju, sem snažnih reformskih zahvata, isticali su hrabrost i doprinos srpske političke elite u procesu dijaloga sa Pristinom.

Kroz razgovore sa civilnom društvom izrazili smo spremnost da javnost Nemačke što više upoznajemo sa dogadjajima u Srbiji i pokušamo da promenimo sliku koju smo do nedavno imali, a koja svoje korene, na žalost, ima u nedavnoj prošlosti. Namera nam je da Srbiju predstavimo kao zemlju u tranziciji, stalnim promenama na bolje, koja jača poslovno okruženje za strane investicije, ali pre svega kao društvo koja deli tradicionalne evropske vrednosti. Zato je svakako jedno od priznanja poverenja i partnerskih odnosa bila važna odluka Vlade Nemačke da Srbiju proglasi sigurnom zemljom porekla, i time u velikoj meri reši problem lažnih azilanata.  

Kada je reč o pregovorima zatražili smo podršku i razumevanje za otvaranje poglavlja 32 – Finansijski nadzor, verujući da je otvaranje ovog poglavlja na početku procesa dobar preduslov za ekonomsku i fiskalnu konsolidaciju, ali i borbu protiv korupcije. Naravno, upoznali smo ih i sa planovima da što pre  otvorimo i poglavlja 23 i 24, na kojima već intenzivno radimo i pripremamo se paralelno sa procedurom usvajanja Izveštaja sa skrininga koji teče u EU. Poglavlje 35 je predmet naših intenzivnih konslutacija sa institucijama EU i državama članicama, jer ovo Poglavlje, u okviru koga se vrši monitoring sprovođenja dogovora postignutih tokom dijaloga između Beograda i Prištine jeste novina i za nas i za EU. 

Neosporno je da se kontakti između Srbije i Nemačke intenziviraju, i da je posle dužeg vremena postignut nivo razumevanja i poverenja, što je za Srbiju od strateškog značaja ne samo u odnosu na pregovore sa EU već i pozicioniranju u Evropi. To samo može pomoći ostvarenju našeg cilja da do kraja 2018. godine završimo veliki posao pregovora i budemo u stanju da preuzmemo sve obaveze iz  članstva u EU, a to je moguće samo uz podršku iskusnih partnera i prijatelja, čije će mentorstvo i iskustvo značajno doprineti kvalitetu reformi.